Ovde su ti sedam najčešćih problema sa vlagom i kondenzacijom i uz svaki problem odmah ono što te zanima, kako ga prepoznaješ, zašto se dešava i ono najvažnije, kako da rešiš već jednom da ga ne gledaš više.
Napisao sam ti pre par nedelja blog šta su to zapravo vlaga i kondenzacija. E sad idemo na nešto konkretnije.
Moj neki savet ti je da iščitaš do kraja za svaki kako se prepoznaje, jer najgore je ako već imaš neki od ovih problema a da ni ne znaš, a što ti problem duže stoji, to je skuplje da ga kasnije rešiš.
Kapilarna vlaga u zidovima: vuče od poda naviše
Kako je prepoznaš. Ide ti od poda naviše, u ravnoj liniji, kao da je neko prevukao lenjirom. Kreč se kruni, malter otpada, parket buđa pri krajevima zidova. Pojavljuje se i leti i zimi, svejedno dal grejaš, i kad prefarbaš, kroz mesec-dva izbije na isto mesto.
Zašto se dešava. Voda iz zemlje se kroz temelj penje u zid, bukvalno kao sok kroz slamčicu. Što su pore u materijalu manje, to se više penje, a zna da se popne i do dva metra. Nastaje zato što nema hidroprekida, znači nema preseka između temelja i zida.
Kako se rešava. Zavisi dal tek gradiš ili već imaš gotovu kuću.
Ako gradiš, sve ti se svodi na hidroprekid. Kad se uradi temeljna ploča, pre zidanja ide bitulit preko cele ploče i trake kondora tamo gde dolaze zidovi. I moj neki savet za koji se dosta ljudi ne slaze ali tako sam ja uradio kod sebe, uradi hidroprekid i na nosećim stubovima. Mene je to koštalo nekih deset hiljada dinara, znači ništa u odnosu na to šta ti kasnije pravi.
Ako je kuća gotova, radi se presecanje. Dođu ljudi sa motornim testerama, preseku zid u krug i ubace izolaciju. Kod starih kuća od cigle to radi savršeno, kod kuća sa stubovima je mnogo teže. I posle presecanja se ne sme žuriti, malter se obije do bloka i zid se ostavi da se suši, ako treba i dva meseca.
A sad ono što ti se najčešće nudi, a ne valja: da se preko vlažnog zida zalepi stirodur, lepak i mrežica. To sam sebi uradio u Valjevu i dan danas se ta vlaga ne vidi. Ne vidi se, ali je u zidu sto posto. To ti je magareća usluga, isto ko i masna boja. Rešio si da se ne vidi, nisi rešio da je nema.
Kondenzacija i buđ na plafonu: otkad su stiropor i PVC stolarija
Kako je prepoznaš. Crnilo ti je gore, po ćoškovima, iznad prozora, po plafonu, iza ormara i iza kreveta. Javlja se zimi kad se greje, a leti nestane.
Zašto se dešava. Ovo ti nije vlaga nego kondenz. Vodena para se stvara unutra, kroz kuvanje, sušenje veša i tuširanje, a i mi sami je proizvodimo samim tim što dišemo. Postoji istraživanje da četiri osobe u kući naprave oko 8 litara vlage za 24 sata, znači to je ogromno. Ta para mora negde da ode, a kad nema kuda, ona nađe najhladniju površinu i zalepi se za nju.
Zato ti ljudi i kažu da nisu imali problem dok nisu stavili stiropor i PVC stolariju. Pa normalno, pre je vazduh šetao na sve strane, gubili smo temperaturu ali nismo imali buđ. Danas ne može i jedno i drugo.
Kako se rešava. Pošto kondenz nastaje unutra, iznutra se i rešava, a to ti je ventilacija. Aspirator kad se kuva, ventilator u kupatilu i to tako da radi za vreme tuširanja, a ne posle.
Druga stvar je da luftiraš pametno, a ne stalno. Kad zimi otvoriš prozor, hladan vazduh ulazi unutra a napolje ne izlazi skoro ništa. Zato luftiraj kratko i to ujutru dok je kuća još hladna, kad ti je razlika sa spoljnom temperaturom najmanja. Prozor na kipu po ceo dan ti samo ledi zid iznad njega, i baš zato u kupatilu tu prvo pocrni.
E sad, ako ti nije jasno dal uopšte imaš vlagu ili kondenz, o toj razlici između vlage i kondenzacije sam pisao poseban blog gde sam sve razložio, pa klikneš ovde i rešiš tu dilemu za par minuta.
Buđ na zidu u sobi koju ne grejem: hladan zid i toplotni mostovi
Kako je prepoznaš. Greješ dnevnu, a buđ ti izbije u sobi koju uopšte ne koristiš. Ljude ovo najviše zbuni, jer logično očekuju problem tamo gde je toplo.
Zašto se dešava. Ako grejaš jednu sobu a susednu ne, taj spojni zid ti se ponaša kao spoljni zid. Zidovi su paropropusni, para prođe kroz zid i zalepi se za hladnu stranu, a tamo onda pocrni.
Kako se rešava. Greješ celu kuću, nema tu pametnijeg rešenja. I ušuškaš je kako treba, jer ti je ovo u pola slučajeva povezano sa hladnim mostovima, znači sa parcijalnom izolacijom. Izoluješ dva zida a dva ne, ili ostaviš coklu neizolovanu, ili plafon prema tavanu, i hladnoća ti nađe put. Spolja se izoluje i izoluje se celo, bez preskakanja.
Kondenzacija na prozorima i buđ po špaletnama
Kako je prepoznaš. Prozori ti se magle ujutru i uveče, a oko njih, po onim bočnim zidićima pored prozora, kreće crnilo.
Zašto se dešava. Kad majstor ubacuje prozor, on stavi one drvene ili plastične kajliće da prozor stoji dok se ne napumpa pur pena. Posle dođe moler ili maltergija, izvadi kajliće i tu ostane rupa kroz koju ti duva. Druga stvar je donja špaletna, gde ti majstor kaže da nema potrebe za stiroporom jer tu ide okapnica, pa to samo zagladi lepkom. I onda ti okapnica kondenzuje, a prozor se magli.
Kako se rešava. Kajliće treba izvaditi, rupe lepo napuniti pur penom i zadihtovati oko prozora, a stiropor sa spoljne strane mora da pređe preko štoka da ne ulazi hladnoća. Kod okapnice ide izolacija, pa plastika kao presek, pa opet izolacija, i onda ti kroz nju nema kondenzacije.
Ima tu još dve sitnice koje ljudi zapostave. Prozor se šteluje zimsko-letnje, i to je običan imbus ključić, možeš i sam. A kederi, znači ona guma koja spaja krilo sa štokom, vremenom se stvrdnu i više ne dihtuju, pa se menjaju otprilike na pet, šest godina. Izvučeš stari i palcem naguraš novi u falc, nije to ništa komplikovano.
E sad, ako ti se vlaga javlja između stakala, tu nema krpljenja. To ti je loše zalepljeno staklo, ne možeš ga ni obrisati, i jedino rešenje ti je zamena stakla.
Vlaga sa terase i spoljnih stepenica: zašto rose balkonska vrata
Kako je prepoznaš. Kuća ti je okej, ali ti baš balkonska vrata konstantno rose, pa onda buđ ide po špaletnama. Ili ti se na zidu unutra ocrta koliko kuća ima stepenika, i to nije fazon, dobijao sam slike gde se bukvalno izbroje.
Zašto se dešava. Kad je ploča terase u istoj ravni sa unutrašnjom pločom i nema termoprekida ispod stolarije, hladnoća ti ulazi ispod praga. Vlaga isparava, penje se na prozor i lepi se, jer ti je staklo najhladnije. Kod spoljnih stepenica je ista priča, kiša prođe kroz fuge između pločica, uđe u beton i vlaga se uvlači u kuću.
Kako se rešava. Kod postojeće terase obložiš je stirodurom, minimalno 2 do 3 cm, i to sa svih strana, odozgo, bočno po čelu i odozdo koliko možeš. Tek onda ide košuljica pa keramika. Kod balkonskih vrata košuljicu presečeš izolacijom, tako da nemaš nikakav spoj betona spolja i unutra.
Kod stepenica ti je pravilo da imaju svoju konstrukciju i da nose same sebe, a između zida i stepenica ide termoprekid, najčešće stiropor. I naravno hidroizolacija, jer bez nje sve ovo gore ide u prazno.
Prokišnjavanje krova: fleka ispod krova i oko odžaka
Kako je prepoznaš. Fleka ti je lokalna i vezana za kišu, ispod krova je, uz odžak ili u uglu potkrovlja. Posle jake kiše se proširi, pa se osuši.
Zašto se dešava. Najčešće krov nije podaščan, nego je krovna folija samo zategnuta po rogovima. Ona ti vremenom od temperature popusti, pa malo jači vetar naduva vodu ispod crepa i ide ti dole u potkrovlje i u izolaciju.
Drugo mesto ti je odžak. Opšivke oko odžaka su kod nas ubedljivo najveća greška i tu najčešće prolazi voda. Onaj spoj između zida odžaka i lima mora da se silikonira, a silikon ti vremenom izgori na suncu, izgubi elastičnost i stvrdne se. Lim se od toplote i hladnoće širi i skuplja, odvoji silikon od zida, i voda prođe.
Kako se rešava. Kod krova nema prečice, podašča se, pa makar i tanjom OSB pločom od 15 mm ili više, i tek na to ide krovna folija. Obrnuto ne radi, znači da se folija kači sa unutrašnje strane po rogovima.
Oluke čistiš jednom godišnje, obavezno pred zimu kad opadne list. Kad se već penješ gore, proveriš i silikon oko odžaka, pa ako treba skalperom istrugaš stari i naneseš novi, to možeš i sam. I obavezno vetar lajsna, jer bez nje ti bočni vetar podiže krov i uduvava vodu unutra, pa ti trune prvi rog, a on visi u vazduhu i najbitniji je.
Ako imaš ravan krov, njemu treba pad od 1 do 1,5% i vodu treba da odvede što brže u odvode i oluke. Najčešći problem ti tu nije hidroizolacija nego previsoki odvodi ili loši padovi. Čim voda negde stoji, ona počne da traži put i naći će i najmanju iglicu.
Vlaga u podrumu: prodiranje vode i hidroizolacija
Kako je prepoznaš. Podrum je, ili zid uz terasu, ili zid uz spoljne stepenice. Vidi se posle kiše, ima soli na zidu, onako beličasto, i zid ti se pod prstom kruni.
Zašto se dešava. Hidroizolacije ili nema ili je loše urađena. Dešava se i da je podrum od betonskog bloka pa gvožđa bude malo, zidovi puknu i voda uđe baš tu. A gde je visok nivo podzemnih voda, hidro pritisak nađe i najmanju rupicu i prođe.
Kako se rešava. Slojevi idu redom, prvo bitulit, pa kondor i to u dva sloja. Dva sloja zato što se prvi sloj skoro uvek probije, dovoljan je jedan kamenčić na cipeli majstora koji gazi po vrelom kondoru i on ti ga izbuši ko švajcarski sir.
Preko kondora ide stirodur, i on ti radi tri stvari odjednom: čuva termoizolaciju, ne propušta vlagu i štiti kondor od oštećenja iz zemlje. Čepasta folija može, ne gubiš ništa, ali po meni stirodur završava posao.
Ako ti je teren kos i sliva ti se velika količina vode, onda ide i drenaža sa cevi koja vodu odvodi u upojni bunar. A ako ti je zid već pukao i voda prolazi kroz pukotinu, postoje mase za injektiranje koje se ubacuju u izbušene rupe i tu zapuše prolaz, ali to ti je skupa rabota i ide samo kad nemaš drugo rešenje.
Rezime: kako da prepoznaš svoj problem
Da ne moraš posle da tražiš, ovde ti je sve ono ukratko na jednom mestu. Ovo je dobra stvar da pošalješ nekome ko ima ovaj problem da može čovek otprilike da znaš šta je, i onda lepo uzme pročita detaljno i vidi kako se rešava.
Takođe, pored ovih problema sam u mojoj email listi takođe razložio i razne druge teme i neke savete koje i ne delim baš javno. Znači od planiranja, renoviranja, majstora pa sve do sistema grejanja i vlage i kondenzacije.
Klikneš samo ovde, i štikliraš šta te zanima, i ja ti šaljem samo to, da te ne smaram sa nekim informacijama koje ti ne trebaju. A sad da pređemo na listu:
- ide od poda naviše, u ravnoj liniji, i leti i zimi → kapilarna vlaga → hidroprekid kod gradnje, presecanje kod gotove kuće
- crnilo gore po ćoškovima i plafonu, samo zimi → kondenz → ventilacija, kratko luftiranje ujutru, grejanje cele kuće
- buđ u sobi koju ne grejem → hladan spojni zid → greješ celu kuću i izoluješ je celu, bez preskakanja
- prozori se magle, buđ po špaletnama → rupe od kajlića i neizolovana okapnica → pur pena, stiropor preko štoka, presek u okapnici, štelovanje i kederi
- rose samo balkonska vrata, ocrtavaju se stepenici na zidu → nema termoprekida → stirodur sa svih strana, presečena košuljica, hidroizolacija
- fleka posle kiše, ispod krova ili uz odžak → prokišnjavanje → daščanje pa folija, silikon oko odžaka, vetar lajsna, čisti oluke pred zimu
- podrum, so na zidu, zid se kruni → prodiranje → bitulit, kondor u dva sloja, stirodur, drenaža ako treba
I još dve stvari za kraj.
Kad rešiš uzrok, ostaje ti crn zid, a buđ se ne kreči preko jer izbije nazad kroz boju. Prvo je fizički skineš i opereš, pa tek onda farbaš. Prskalice protiv buđi rade svoj posao, ali one ti rešavaju posledicu, uzrok posle toga i dalje stoji.
I nemoj da tražiš onaj jedan proizvod koji se namaže i gotovo, jer toga brate nema.
