Kad se pomene toplotna pumpa, prva reakcija je uglavnom ista. „Jao, de to, to je ono gde se mnogo kopa u dubinu, za to trebaju ludilo pare, to mnogo košta.”
A cela priča oko toplotne pumpe je zapravo totalno suprotna. Imaš malo veću investiciju na početku, a posle plaćaš manje. I to je ceo fazon.
Ja sam ovo prolazio kad sam stavljao kod sebe u kuću, od toga kolko kilovata mi stvarno treba do toga gde se stavlja spoljna jedinica, gde ne sme da stoji i tako dalje. Pa ti ovde pišem sve što sam skontao usput.
Kako radi toplotna pumpa i koje vrste postoje
Toplotna pumpa bukvalno uzima energiju iz jednog izvora i pretvara je u drugi. I to ti je cela filozofija. Ne proizvodi toplotu sagorevanjem nego je prebacuje odakle je ima tamo gde ti treba, a kao izvor koristi vazduh, vodu ili zemlju.
I tu je ona glavna stvar zbog koje je po meni toplotna pumpa najbolja. Ona ti je jedina koja daje više energije nego što moraš da uložiš u nju. Kod kotla na čvrsto gorivo ili kod gasa to ne postoji, tamo uložiš gorivo i dobiješ manje nego što si uložio, a kod pumpe je obrnuto. Zato joj je instalacija najskuplja od svih sistema, a mesečno te košta najmanje.

Imaš nekoliko varijanti i ljudi ih najviše mešaju:
- Voda-voda je baš ona zbog koje svi misle da se mora kopati u dubinu. Tu se zaista kopa, traže se izvori tople vode, pa se ta toplota preuzima i prenosi na površinu.
- Zemlja-voda, ono što se često zove i geotermalna, uzima toplotu iz zemlje preko horizontalnog kolektora ili bušotine. Stabilnija je od vazdušne jer temperatura zemlje ne varira kao temperatura vazduha, ali traži prostor ili bušenje.
- Vazduh-voda je po meni najnormalnije i najpovoljnije rešenje, i to sam stavio kod sebe u kuću. Od pumpi ti je to ona koja troši najviše energije, ali je i dalje daleko povoljnija od svega ostalog, a instalacija ti je neuporedivo jednostavnija.
- Voda-vazduh je varijanta koju retko viđaš kod porodičnih kuća.
Da li se toplotna pumpa isplati, a kome baš i ne
Ovo je deo koji ti prodavac neće naglasiti, pa idemo redom.
Toplotna pumpa ti je dobra ako:
- gradiš novo i planiraš da u toj kući ostaneš, jer ti se veća početna investicija vrati kroz račune
- imaš kuću koja je kako treba izolovana, jer pumpa to traži i bez toga ne radi ono zbog čega si je uzeo
- hoćeš jedan uređaj koji i greje i hladi, pa nemaš posebno grejanje pa posebno klimu
- hoćeš da ti sistem radi sam, bez loženja, bez pepela i bez skladišta za gorivo
A nije ti najbolji izbor ako:
- krpiš staru neizolovanu kuću, jer tu prvo ide izolacija pa onda pumpa, inače si platio najskuplju instalaciju a nisi dobio ono zbog čega si je platio
- ti je presudan početni trošak, jer je on ovde najviši od svih sistema
- živiš tamo gde zna da padne ekstreman minus, jer pumpama na vazduh tada efikasnost opada
I još nešto što se preskače, a to je servis. Nemoj da uzmeš sistem koji u tvom kraju niko ne servisira, jer pumpa traži redovan godišnji servis.
Koliko kW toplotne pumpe ti treba: zašto 10 kW menja kotao od 25 kW
U teoriji se do veličine dolazi kroz projekat. Gleda se materijal, izolacija, ventilacija, orijentacija kuće i vetrovi, pa se izračuna kolko energije kuća gubi zimi i kolko dobija leti. To ti stoji u dva dokumenta, u projektu mašinskih instalacija i u 3E elaboratu, znači elaboratu energetske efikasnosti objekta. U idealnom svetu se ta dva poklope. Kad se ne poklope, radi se treća provera i tu odlučuje iskustvo inženjera.
Kod mene je ispalo baš tako. U projektu mašinskih instalacija je pisalo da mi treba pumpa od 34 do 35 kW, u 3E elaboratu 27 do 28 kW, a posle analize na terenu smo stali na 10 kW. Za samo grejanje bi mi bilo dovoljno i 7 do 8 kW, a tu rezervu smo dodali zbog hlađenja.
Razlika je ovolika zato što projekti po pravilu računaju za najgori mogući dan u godini, i to pre nego što je kuća gotova, znači bez pravih podataka kolko su izolacija i fasada stvarno dobro izvedene. Kad inženjer dođe na gotov objekat, brojka po pravilu padne, jer kuća realno grabi manje toplote nego što papir predviđa.
A sad ono što najviše zbunjuje. Kotao na čvrsto gorivo od 25 kW u praksi radi sa efikasnošću od 60 do 70%, u teoriji može i 82% ali se to realno nikad ne dešava, pa ti isporuči negde oko 15 kW. I pošto se loži u naletima, recimo dva puta dnevno po par sati, kuća u tim satima dobije mnogo više toplote nego što joj treba. Pa se pregreje. Pa otvaraš prozor da se ohladi. Pa se opet greje.
Toplotna pumpa radi obrnuto. Ona kući daje tačno onoliko energije kolko joj u tom trenutku treba, i to ceo dan. Zato ti pumpa od 10 kW lagano zameni kotao od 25 kW, jer kuća nikad realno nije ni trošila 25 kW, nego možda 7 do 8 na sat u proseku.
Postoji i ona orijentaciona procena iz iskustva. Inženjer pogleda kuću i zna dal joj treba 20 ili 30 kW, ali ne zna dal je 24 ili 26. Za konačnu odluku niko ne može od oka, tu trebaju parametri.
Cena toplotne pumpe: koliko košta uređaj i koliko ugradnja
Sad kad znaš kolko ti kilovata treba, možeš i da gledaš cene, jer se cena toplotne pumpe vezuje baš za kilovate i za to kako greješ kuću.
Ovo su okvirni rasponi na našem tržištu, a razlika unutar raspona ti dolazi od proizvođača, od toga dal je inverterska, i od toga šta sve ide uz nju:
| Varijanta | Sam uređaj | Ključ u ruke sa ugradnjom |
|---|---|---|
| Vazduh-voda za podno, 6 do 12 kW | 1.700 do 5.500 € | 2.450 do 7.500 € |
| Vazduh-voda visokotemperaturna, za radijatore, 8 do 16 kW | 2.600 do 8.800 € | 3.750 do 11.000 € |
| Zemlja-voda i voda-voda, 8 do 15 kW | 3.350 do 10.000 € | 4.000 do 11.500 € sa bušenjem |
Nekoliko stvari koje iz ove tabele treba da pročitaš:
- Sama ugradnja ti je negde 750 do 1.500 evra, i tu ulazi povezivanje cevi do nekih 5 metara, izolacija, antivibraciona podloga, ventili, kabl i spajanje vodenog i freonskog kruga.
- Ako zadržavaš radijatore, ide ti visokotemperaturna varijanta i to je odma skuplje. Zato se podno i isplati više nego što na prvi pogled izgleda.
- Kod voda-voda ide bušenje, i to ti je 50 do 150 evra po metru. Bušotina od 60 metara ti dođe negde 3.000 do 9.000 evra, i to je glavni razlog zašto ta varijanta ume da duplira račun.
Da ti dam i tri realne cifre za kuću od nekih 150 kvadrata. Vazduh-voda od 8 kW sa bojlerom od 200 litara izlazi oko 5.500 evra. Zemlja-voda sa horizontalnim kolektorom oko 12.300 evra. Voda-voda sa dve bušotine oko 13.000 evra. Pa sad sam vidi zašto sam ja uzeo vazduh-voda.
A mesečno, toplota iz pumpe te izlazi negde oko 0,05 do 0,08 evra po kilovat satu, pa se tu i vraća ona veća početna investicija.
I još nešto što se isplati da proveriš pre nego što kupuješ. Subvencije za toplotne pumpe postoje i raspisuju se preko opštine, zna to da pokrije pristojan deo računa. Konkursi se menjaju iz godine u godinu, pa pogledaj šta je aktuelno kod tebe, jer je šteta da platiš punu cenu ako je konkurs otvoren.
Toplotna pumpa na radijatore ili podno grejanje: šta sme a šta ne
Ovo mi na početku nije bilo jasno, pa da ti odma raščistim. Ista pumpa ti greje kuću, hladi kuću i greje sanitarnu vodu za kupatilo.
Topla voda može da ide u podno grejanje, u radijatore ili u fenkojlere. A hladna voda ide isključivo u fenkojlere, nikad u radijatore. Postoji nešto što se zove tačka rošenja, to ti je ono kad izvadiš flašu iz frižidera pa se orosi. Zavisi od vlažnosti, ali kad se dođe do te tačke, radijator ti se bukvalno znoji, kondenzat curi po podu, i sledeća stvar je da zoveš majstora da menja parket.
Zato ako hoćeš i grejanje i hlađenje preko fenkojlera, moraš da imaš dve odvojene cevne mreže, jednu za grejanje i jednu za hlađenje, ne smeju da se mešaju. Podno hlađenje jeste moguće i u inostranstvu je dosta popularno, samo sporije hladi jer je razlika temperatura manja, pa se to kompenzuje boljom izolacijom kuće.
Unutrašnja jedinica toplotne pumpe: buffer, backup i grejači
Unutrašnja jedinica dolazi u nekoliko varijanti i svaka rešava drugu situaciju. Imaš kompaktnu zidnu, sa preklopnim ventilom za pripremu tople vode i ugrađenim elektro grejačima za backup, i to ti je varijanta bez buffera za jednostavnije sisteme. Imaš varijantu sa ugrađenim bufferom i dodatnom pametnom cirkulacionom pumpom za krug grejanja, idealnu za manje tehničke sobe. I imaš sve u jednom, znači buffer, bojler za toplu vodu i pametna pumpa u jednom kućištu, dimenzija otprilike kao kuhinjski element, koje gurneš u ćošak i gotovo.
A buffer ti treba samo kad imaš složeniji sistem, recimo kombinaciju podnog grejanja i fenkojlera. Fenkojleri u sebi imaju jako malo vode, litar ili dva, a pumpi treba neka minimalna količina vode u sistemu da bi normalno radila. Ako leti isključiš većinu fenkojlera a koristiš samo par, može da padne ispod te minimalne količine i pumpa ti ode u blokadu. Buffer rešava baš to. Ako nemaš takav sistem, onda o bufferu i ne razmišljaš. Zato ove podele i postoje, da uzmeš baš ono što ti treba, a da ne plaćaš stvari koje, druže, verovatno nikad nećeš ni koristiti. A ako ti je prostor usko grlo, postoje i varijante gde spoljna jedinica nosi sve što treba, pa cela instalacija stane na manje od 2 kvadrata.
Šta ako ostaneš bez struje ili ako pumpa otkaže. Unutrašnja jedinica ima ugrađena tri električna grejača, po 3 kW, ukupno 9 kW, koji se automatski uključe ako pumpa iz nekog razloga stane, pa ti nije hladno dok čekaš servis. Gasni kotao kao backup ti nije neophodan, to je više ako baš hoćeš nego realna potreba.
Pumpa može da se poveže i na solarnu proizvodnju kroz aplikaciju, pa sama optimizuje kad da koristi solarnu energiju za bojler a kad za grejanje. A ako već imaš gasni ili uljni kotao i nećeš da ga izbacuješ, postoje modeli rađeni baš za kombinovanje sa postojećim kotlom, to ti je takozvani hibridni rad, gde uneseš cenu struje i cenu gasa pa sistem sam računa šta je u tom trenutku isplativije.
Ovo je tema gde se najviše luta, jer kombinacija izolacije, kvadrature i toga dal ideš na podno ili na fenkojlere menja i izbor pumpe i izbor unutrašnje jedinice. Ako imaš tu dilemu, kod nas u Gradi KoJa zajednici pored mene imamo i inženjere sa kojima lično sarađujem.
Tamo imamo čet kanal pa lepo postaviš pitanje: „Dobar dan, kuća mi je toliko i toliko kvadrata, podno u prizemlju i fenkojleri gore, dal mi treba buffer i koja veličina pumpe?”, i neko ti odma odgovara. Tamo ima sve od video lekcija pa do prvog AI-a za gradnju na našem jeziku. Ako nisi upoznat sa AI-em, bukvalno postaviš botu neko pitanje i on ti odgovara iste sekunde, na našem jeziku, bez nekih ne znam ti ni ja kakvih stručnih izraza, baš smo ga napravili da onako narodski odgovara da svako razume, a znaš da je odgovor pouzdan jer smo dodali preko 6000 materijala što smo snimali, kako za zajednicu tako i za nas što koristimo svakodnevno, ali da te ne smaram sad, realno najlakše da sam pogledaš šta te zanima, samo klikneš ovde i možeš da vidiš šta sve tamo ima.
Ugradnja toplotne pumpe: prostor za spoljnu jedinicu i garancija
Ne ide to da prvo ozidaš kuću pa onda razmišljaš o toplotnoj pumpi. Sve mora da bude usklađeno po redu, vodovod, struja, grejanje, pa čak i kamere i ozvučenje, jer se sve to negde ukršta. Ko to ne uskladi na vreme, taj posle kuka kako mu arhitekta nije dobro nacrtao, a u stvari niko ništa nije pogrešio, nego niko nije gledao projekat kao celinu.
Kod pumpe to znači ovo: instalacije za nju izvlačiš dok su zidovi još goli, jer tu treba dosta kablova i cevi da se provuče. Sama pumpa može da se montira i na kraju, kad se sve završi, čak i posle fasade i posle trave u dvorištu. Bitno je samo da instalacija bude spremna, jer naknadni radovi su ono što te najviše košta i najviše nervira. I jedna sitnica koju ljudi po pravilu zaborave, a to je senzor u prostoriji koji meri sobnu temperaturu i javlja pumpi šta da radi. Ako to ne uradiš, posle štemuješ zid pa provlačiš taj kabl naknadno.
Što se tiče prostora za spoljnu jedinicu, evo šta sam ja kod sebe ispoštovao:
- Minimum 20 cm slobodno sa strane i iza uređaja, radi normalnog rada i pristupa za servis.
- Minimum metar od bilo kog otvora koji se otvara, znači od vrata i prozora, zbog propana. Ako ti je prozor fiksni, taj uslov otpada, ali opet odmakni uređaj bar 1,2 m i bočno i ispred, iz čisto praktičnih razloga.
- Ispod uređaja ide betonska ploča, debljine nekih 20 santimetara, i na nju postolje. Ploča ne mora da se vidi, možeš je prekriti zemljom ili sitnim kamenom da se uklopi u dvorište, bitno je samo da je podloga čvrsta i da se ne slegne.
- Ispred pumpe ostavi 2 do 3 metra slobodno, u pravcu u kom duva. Nemoj tu da ređaš saksije i gluposti koje ometaju protok vazduha, jer ona ti, kako se kaže, uvek diše ispred sebe.
A sad ono što niko ne pominje, a ume da te košta celog uređaja. Svaki sistem grejanja, ne samo toplotna pumpa, traži određenu pH vrednost i provodljivost vode. Loša voda ti kvari uređaj i, pazi sad, može da te ostavi bez garancije, jer proizvođač traži uzorak vode iz sistema ako nešto pukne. Rešenje nije da kupuješ demineralizovanu vodu za dopunu, to postoji kao opcija ali je realno previše cimanja. Dovoljno je da sistem ima separator vazduha i magnetni filter, koji hvataju nečistoće pre nego što stignu do osetljivih delova pumpe. To ti je investicija od par stotina evra koja čuva ceo sistem.
I tu dolazi ono najbolje. Uz montažu preko ovlašćenog instalatera i uz ugrađen magnetni filter i separator vazduha, garancija ti ide sa standardne 2 godine na 5 godina. A ono što mi je najjače, garancija nije vezana za firmu koja je montirala uređaj nego za proizvođača. Ako ta firma sutra prestane da postoji, ti i dalje zoveš centralni servis, oni u sistemu vide tvoj servisni broj, istoriju uređaja i garanciju, i šalju drugog servisera da nastavi. Znači ne zavisiš od dva čoveka i njihove firme.
Toplotna pumpa ti nije uređaj koji se kupi pa se vidi, nego sistem koji se računa unapred. Prvo izolacija, pa parametri i kilovati, pa tek onda model.
